MOJ ZAGVOZD

20.02.2007., utorak

Nastavljeni radovi na autocesti


Premoštenjem rijeke Cetine, dovršenjem rotora u Šestanovcu i početkom asfaltiranja pojedinih dijelova autoceste Zagreb - Split - Dubrovnik gradnja 37 kilometara duge dionice od Dugopolja do Šestanovca primaknula se kraju te bi u promet mogla biti puštena i prije roka - 30. lipnja, potvrđeno je iz Hrvatskih autocesta.
U tijeku su i pripremni radovi na dionicama prema Pločama. Od Šestanovca do Zagvozda, budući da je trasa promijenjena, otkupljuje se zemljište, a na dionici Zagvozd - Ravča već su počeli zemljani radovi te premještanje i polaganje vodovodnih cijevi i elektrovodova. Na posljednjem dijelu od Ravče do Ploča izvode se geotehnički istražni radovi.

Autocesta do Ploča trebala bi u promet biti puštena do kraja 2008.

Ovu vijest objavilo je Ministarstvo,mora,turizma i prometa Republike Hrvatske
- 22:33 - Komentari (1) - Isprintaj - #

12.02.2007., ponedjeljak

Zagvozd prije sto godina


Kako Zagvozd vidi don Ilija Ujević koji je bio župnik od 1904. do 1921. godine
Don Ilija Ujević
Eno gore u djevičanskom dalmatinskom Zagorju s burne strane lomna i izvita Biokova pružilo se sa zapada na istok mjesto Zagvozd. Uteklo sinjem Jadranskom moru i primorskoj pitomštini sa razdragavanja na morskim valovima i zelenilu granatih maslinjaka; uteklo i ravnim poljanama, gdje plug pluži i kosa zuji, gdje se rijeke vijugaju i vrela vriju.Da, svemu je tomu uteklo ovo brdsko mjesto i bacilo se na visove hladne i samotne ko` oblak na planinu, da tamo u zatišju prkosi vjekovima i svojoj vječnoj samotinji; upalo u odvaljene klisure oslanjajući se o biokovske obronke ko` mrtvi starac o somić svoje stojne kuće, gdje u pramčioku čislom u ruci mijesi brašnenice i put utire skoru putovanju u vječnost, te prebire prevaljene godine svoje mladosti tuckajući po zemlji svojim izlizanim štapom. Sa podnevne strane zagrlilo je gordo Biokovo ovo samotno mjesto ko` majka na krilo svoje čedo, dočim sa svih ostalih vjetrova grli ga hladnim zagrljajem silne prirodne utvrde visokih brjegova, goli kamen i tvrda litica, na kojem po siromašku ali pošteno, živi do tri tisuće krepkih i stasitih biokovaca, razasuta na osamnaest kilometara tvrda kamena. Puste li kolijevke bijednoga gorštaka! Nu on tu ipak zadovoljno živi, ljubi rodnu klisuru i čuva je ko` desno oko u glavi-upravo po onoj pjesnikovoj:
U kamenu iznikao,
U kamenu odrastao;
Po kamenu ore, pase,
Ne da na njeg` ko` ni na se.

Kud pogledaš, strši golo-tvrdi kamen kao morsko valovlje, ali mrk i garav opaljen sunčanim žarom i drugim prirodnim izljevima. Tek što ovome skladnom kamenju djeveruje po koji stoljetni kljen, ostavština i uspomena prvih zemana ko` krnjatci u staračkoj glavi; kud se makneš, zjaju spilje i pećine ,da se diviš i strepiš, da se čudiš i trneš Božjoj desnici u raznoličnosti prirode. Između ovih prirodnih čudila ima po koji dočić lijepo obrađen snažnim mišicama radišna težaka, po koja lazinica i procijep, gdje naseljenik baci šaku usjeva, usadi duhana, krumpira, povrća, ili bodne malo vinovih lozica, da mu se djeca nazoblju šarke i ulije malo vinca, e da se trudan malo okrijepi, počasti prijatelja i utrne trogranu božićnu svijeću. Zemlje je malo, vrlo malo,ali ono što je, to je slatko i rodno, ako je porosno proljeće i kišna godina.
Pored mjesta na sredozemnoj cesti dvije su postaje : oružnička i financijerska, pučka mješovita škola poštansko – brzojavni ured, nadcestarska kuća, novi župnički stan, mala crkvica Svih svetih i četiri pivnice. Ove kuće na okupu izgledaju ko` mali ubavi varoš, ko` galeb na moru. Tamo na podnožju Biokova stari je župnički stan, stara seoska crkva Uznesenja Marijina. Jedno i drugo sagrađeno u davnini. Kod crkve je pokopište i nekoliko stećaka sa raznim uklesanim slikama – uspomena prvih vremena. U crkvi ima grob još od 1627. Crkva je malešna, tek u nju može stati petina pučanstva. Okolo na okolo na kičerima i po zavjetarju razasuti su seoski komšiluci, pa izgledaju ko male utvrde, koje brane ljuti krš. Naseoci su zdravi, okretni, čvrsti, radišni, provoćudni. Kad ih susretneš, rekao bi, da im ništa ne manjka: crveni, stasiti, bujni; ako s njima progovoriš, zadivljuju te prirodnim razborom , dokučivosti, dosjetljivosti, šalom, ponajviše krasnim jezikom punim poslovica i probranih izričaja. Osobito stariji u tome prednjače.

- 21:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

08.02.2007., četvrtak

Otvorili smo F O R U M

Da bi naše stranice bile što bliže svima koji nas čitaju otvorili smo jedinstveni FORUM ili KNJIGU UTISAKA kako hoćete.Pristupit mu možete klikom na poveznicu koja se sada nalazi na nekoliko blogova a uskoro će biti i na ostalima.Administrator FORUMA je" rastovac".Nastojte ne upotrebljavati izraze koji nisu dolični, kako vam ne bi administrator brisao vaše komentare.Isto je zabranjeno iznositi lažne i uznemirujuće vijesti. Želimo vam ugodan boravak na FORUMU.
- 09:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.

< veljača, 2007 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28        

Lipanj 2009 (1)
Travanj 2009 (1)
Listopad 2008 (1)
Travanj 2008 (1)
Listopad 2007 (1)
Lipanj 2007 (2)
Svibanj 2007 (2)
Travanj 2007 (1)
Ožujak 2007 (3)
Veljača 2007 (3)
Siječanj 2007 (3)
Prosinac 2006 (7)
Studeni 2006 (2)
Listopad 2006 (3)
Kolovoz 2006 (1)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis stranice

Hrvatska zastava
ZAGVOŠKI FORUM
mjesto Zagvozd on Facebook








-vijesti iz Zagvozda
-povijest Zagvozda
- e mail na koji možete ostaviti svoje poruke za ovu stranicu je: zagvozd@gmail.com
Glavni urednik je: Ante Milić
KNJIGA UTISAKA - GOSTIJU

PROGRAM KAZALIŠNIH SUSRETA "GLUMCI U ZAGVOZDU" 2007.GODINE

KROZ ZAGVOZD I RASTOVAC - GALERIJA SLIKA

Poleti galebe

Counter
Get a Counter

Djevojka veze grb Zagvozda
Djevojka veze grb Zagvozda
autorica:Julija

Budi svoj otok i svoja tišina,
nad kojom šume zloslutni vjetrovi -
prijetnjama smrti.

Dragan Mucić


Naš logo

PJESMA O ZAGVOZDU
Miro Stapić:U Zagvozdu ja sam rođen

Linkovi

Brate po stini

Tvoje ime
neka sveto bude,
ja ću ga uklesat
u zagoškoj stini.
a Krist nek te
nagradi za trude...
i za jubav prema
našoj didovini....
E...moj brate,
brate moj po stini,
vezani smo
svi za iste niti
Ti si spleten
tamo u tuđini,
a tuđinac
nije lako biti...
Tvoje ime
uklesat ću u stinu
da te vitri
zovnu
sa planine,
a Ti dođi
i vako kaži sinu...
...tu je rođen
i moj ćaća sine.


Julija Stapić Katić

Zagoška dotarica


Lipa Anđe
u majke jedina
pa je prose
momci iz devet sela,
vridna cura
sebi je za dotu
sedan pari
buzavci isplela.
Mati je sprema
vaja reč pošteno,
kudiju vune
i malo vrteno,
dvi jačerme
i sedan zovnica,
neka se nađe
kad njoj dođu dica.
Mrki bijac, jedno uže
i sukanac bili
i zeru sapuna
da more podilit,
vunene đempere
i šareni mutap
i čudo sukneni čarapa
mater će njoj dat,
a vuštan od mosuline
i suknje kampane
sprema Anđi stara
za nike lipe dane,
traverse, plesirke,
bluze i kotule bile,
ma brez toga cure
otić nebi smile,
očinaše i vrčolet
i rečine bokolice
ma dobit će Anđe
i šudar od lanetice,
a mrke vriče
sa pekjama
stara će otkati sama,
spremila je svete slike
limene pijate
i drvene kašike,
dva ćupa velika
di se meso kuva
pa dasku za robu
i maštalo sa tri uva,
dvi pajače
načinit će
stari meštar Iko
pa mečaju i stap
di će mest mliko.
Neće lipu Anđu
u nogu ubost drača
četri para opanaka
darovat će njoj ćaća
i siniju i stolac
stari će njoj dati
i drvene načve
di će kruv misiti,
neće žalit stari
ni meštra nagradit
jerbo triba curi
lip baul izradit,
kažu,
dobroj curi
ne smi valit ništa
kada ode zauvik
sa ćaćina ognjišta.


Split,2003.
Julija Stapić Katić


======================

Kad se sitin


Slikaj te mi

zagoške zvonike

i crkvice

kod Gospe i Križa

pa mi pošton

pošajite slike

da san mom

Zagvozdu

malo bliža.

Slikaj te mi

kaduju

i stine

i staru kuću

iz ditinstva mog,

da mi tuga

u grudima mine

kad se sitin

kraja rođenog.

Slikaj te mi

ograde i škripe

i dubove

iz mog rodnog kraja

pa da svitu

ja pokažen slike,

tu lipotu

moga zavičaja.



Split, 11.ožujka 2004
.
Julija Stapić Katić
===================
Kolači.Net Portal za sladokusce - recepti za torte, kolače, kekse i sve vrste slastica. Pridružite se našem forumu i razmjenite iskustva s ostalim ljubiteljima slastica!
www.kolaci.net
===================


Zagvozdu


Nemaš ulicu nijednu
Ni svitlosti lipote

njegovih aleja.

Imaš cestu Napoleonovu-

Sveti glas tišine

svoga šematorja

kod naše Gospe.

I Biokovu imaš

daleko

isprid sebe moru

od nas pruženu-

i crkvu poćemerenu

čuvaš

što suzu prvu

krsnu

i sprovod zagoški

pamti.

I baladom nas napijaš

o ucviljenoj Asanaginici

i puno cvića modrog imaš

i neba suhog svibanjskog

plavog

i borova

i zrikavaca

u proliće

i grožđa plavca

i stećaka

znamenitih

i dicu svoju

daleko poslanu

da Tvoj kamen

tvrdi

zagoški jube.



Danijel Prodan

========================


S krčine se vidi Šolta



Kažu judi

da se s vrja Bijakove

kad je burno vrime

more vidit Italija,

a šta će se tek vidit

kad je bužgaju?

more bit

da ćedu judi pivat?

¨s krčine se vidi Šolta,

piva težak iz kučara¨.



Ma sve se meni čini

da će se kroz tu ¨bužu¨

moć vidit svašta

i to baš

s moje krčine,

a tek kad pročire

kroz tu bužu?

oni tamo

s one strane,

ma sjatit će se

ka u roju tice,

bit ćedu nan

tisne ulice

i od lipa našeg mista

neće osta

ama baš ništa

jerbo ćedu stranci doletit

do naši ognjišta,

a tek vitri kad

zapušu

ni kučar nas

neće spasit,

a sva lipota

mog malog mista

odjednom će se

zbog ¨buže¨ ugasit.

Julija Stapić Katić

======================




Raj

Sad san jopet

evo s vama

u mislima smo skupa

i ka da gledan ćaću

na vrj stola

na nogan stoji,

krsti se pa Boga moli?

gaji ćaća

običaje stare

koji meni još i danas vale?

Badnji je dan

i mrak je pa,

a sat na zidu

ka da je sta,

na stolu svića

u zraku molitva,

a mater po tleju

slamu baca,

ćaća se diže pa koraca,

jedan po jedan

korak oko stola

a slama škripje

pod postolon ?

škripje od bola.

Kraj ponistre sila san

na bančić mali

a vanka noć

o sniga se bili,

gledan u nebo,

ma ništa mi vali?

vali mali misec

Šta su ga oblaci sakrili?

Ma evo nas jopet smo skupa

jopet u mislima mojin?

a ovi put nismo

svi na broju.

Badnja je noć

a srce mi o tuge lupa?

jer ja bi ćaća molitvu tvoji



i onu pismicu

o Isusu malom

šta uvik si meni

pivat zna

i da se obradujen

tvomen daru

šta bi ga u slamu sakrija,

pa da me odvedeš u crkvu

tamo?

priko onog briga

di put ne vidiš od sniga,

a o leda u čizman

zalede se prsti

a ti bi mi reka ;

samo se prikrsti?

za čas ćemo do crkve doć?

još malo pa će ponoć?.

Čujen pismu

pivaju je judi

ma svi ka u jedan glas,

sićan se pisme

ona mi sićanje probudi?

¨rodija se? nama za spas¨?

Ponoć je

i zvona zvone

a snig zabilija

cili zagoški kraj,

ditinstva slika

ka šupji brod tone?

jer bijah to vrime

kad bijo je RAJ.

Split, 2005


Julija Stapić Katić
====================
Ove tri pjesme Julije Stapić Katić su iz njezine nove
zbirke pjesama "Stine" koja će biti predstavljena
početkom 2007.godine.Voljom autorice ovdje ih
prvi predstavljamo
.

====================


Moli sinko…

Pošla sam se pomoliti
ispred oltara
jedne prohladne
zimske noći,
a na sred crkve
kleči baka stara
suza su joj bile
prepune oči.

Koja tuga tebe
slomi sinko:
tiho mi šapne
njen topli glas…
moli se dušo
Kraljici hrvata
vjeruj mi
ona sad
vidi i sluša nas.

Pogleda me starica
nekako milo
suze više u oku
nije mogla skriti
…zlo nas snašlo sinko,
to nije davno bilo,
a Hrvat je opet
tako teško biti.


Julija Stapić Katić, 2006